субота, 28. септембар 2013.

PREDAVANJE EKSPERATA IZ HOLANDIJE

Predavanje eksperata iz Holandije

Agritera
Nastavlja se uspješna saradnja Saveza udruženja pčelara Republike Srpske sa organizacijom „Agritera“ iz Holandije. U toku mjeseca oktobra organizovaće se predavanja za pčelare iz Republike Srpske na kojima će predavači biti Leendert Leven, ekspert za bolesti i zdravstveno zaštitu pčela i Jeroen Vorsmon,profesionalni pčelar, specijalista za polinaciju i marketing u pčelarstvu. Planirane su sljedeće teme na ovim predavanjima:
  • Bolesti pčela sa posebnim osvrtom na varou,
  • Kako doći do kvaliteta i kvantiteta pčelinjih proizvoda prema standardima Evropske unije i
  • Marketing u pčelarstvu, zahtjevi tržišta Evropske unije.
Predavanja će se održati u četiri pčelarske regije. Predavači iz Holandije imaće prva predavanje u Vlasenici 08. oktobra kada će govoriti pčelarima regije Birač. Sljedećeg dana imaće priliku da ih slušaju pčelari Romanijske regije u Sokocu, a dan kasnije – 10. oktobra predviđena su predavanja za pčelare Gornjedrinske regije u Višegradu. Na kraju ove serije predavanja 11. oktobra predviđena su predavanja u Trebinju za pčelare sa područja Hercegovačke regije. U svim navedenim mjestima predavanja će počinjati u 17 časova.
Kako nas je informisao mr Radivoje Maksimović, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, gosti iz Holandije će u svakoj od četiri regije tokom dana, od 10 do 15 časova posjetiti tri-četiri pčelara i razgovarati s njima na pčelinjacima.

субота, 21. септембар 2013.

NEZAPAMĆEN DOGAĐAJ U BiH

Na jugu BiH proteklih dana došlo je do masovnog pomora pčela. Pčelari za to krive zaprašivanje usjeva. Nadležni pak za sada kažu da je utvrđivanje uzroka složen posao, izvještava Sanel Kajan. Milioni uginulih pčela leže po livadama i oko košnica širom čapljinske općine. Damjan Jarak pčelarstvom se bavi nekoliko decenija.
Kaže da je uvijek bilo problema da se pčelinje zajednice održe zdravima, no ovakav gubitak je nezapamćen.
“Najprije sam primijetio ispred nekoliko košnica uginule pčele. To mi nije dalo mira i došao sam ponovo za dva sata i vidio da se pomor pčela proširuje. I svaki put kada bih došao nađem više uginulih pčela.”
U toku zaprašivanje
Prema pčelarima, razlog ovog nesvakidašnjeg uginuća je nekontrolisano korištenje hemijskih sredstava u zaštiti bilja.
Upravo je u Hercegovini u toku zaprašivanje velikih poljoprivrednih površina, voćnjaka i vinograda. Korištenje hemikalija, posebno u vrijeme cvjetanja biljaka, pogubno je za pčele.
Svaka košnica vrijedi oko 100 eura. No, oštećeni se pribojavaju da im štetu niko neće nadoknaditi.
Na vrhuncu sezone u jednoj košnici nalazi se i do 50 000 pčela. Procjenjuju da je do sada uništeno više od 500 pčelinjih zajednica.
Pčelari ističu da je prije zaprašivanja bilo potrebno obavijestiti njihovo udruženje, ali i medije, kako bi pčele za to vrijeme ostale u košnicama. No, obavještenje je izostalo.
Davor Milanović, predsjednik Udruge pčelara u Čapljini, kaže: “O ovom slučaju smo izvijestili i krovnu svjetsku organizaciju pčelara APIMONDIA. Evropa uvodi zabranu korištenja pojedinih insekticida i pesticida, a kod nas se oni koriste sve više! Ljudi nemaju osjećaja prema tom insektu, a ne znaju koliko on vrijedi.”
Iz resornog kantonalnog ministarstva kažu da je utvrđivanje tačnog uzroka pomora pčela vrlo kompleksno, a da pčelari moraju platiti usluge laboratorija.
Donko Jović, ministar poljoprivrede HN Kantona govori: “Mi ćemo tražiti način da se pomogne pčelarima, a sve u skladu sa zakonom i propisima koji definiraju ovakve slučajeve. Mada, kažem, put je dosta složen, jer se mora uraditi ekspertiza na temelju koje se može utvrditi šta je tačan uzrok tog pomora.”
Povećani gubici
Posljednjih godina američki i evropski pčelari prijavili su iznenadne i povećane gubitke pčelinjih zajednica.
U prosjeku, od 30 do 40 posto. Evropska unija od decembra zabranjuje upotrebe tri vrste pesticida. Tu odluku nazivaju “kamenom temeljcem u omogućavanju zdravije budućnosti za pčele”.
No, Bosna i Hercegovina još nije ni blizu članstva u EU. Upotreba pesticida je svakodnevna, a negativne posljedice sve izraženije.

ZATVARAČ LETA ZA PRIPREMU ZA SELIDBU PČELA

Inovator iz Bosne i Hercegovine Midhat Hrustić napravio je zanimljiv patent koji bi mogao promijeniti način na koji se obavljaju neki od ključnih poslova na pčelinjaku. Preciznije, inovator smatra da će njegova ideja zauvijek olakšati selibdu košnica, ali i neke druge poslove koje obavljaju pčelari. Nekoliko udruženja iz susjednih zemalja već su izrazili želju da otkupe zanimljivi patent
Midhat Hrustić kaže kako bi mu bilo drago da se njegovi češljevi za leta nađu na košnicama i izvan zemlje, jer bi to  prije svega bila dobra reklama za Bosnu i Hercegovinu.
Metalni češljevi za leta, koje je ovaj tuzlanski inovator, ali i pčelar hobista osmislio, oduševili su pčelare iz nekoliko udruženja iz BiH. Patent omogućavaju sužavanje ili potpuno zatvaranje leta na košnici u samo jednom potezu.
- Ovakvi češljevi skraćuju vrijeme potrebno za pripremanje košnica za selidbu – kaže Hrustić.
- U jednom potezu možete zatvoriti leta. Ukoliko vam se na pčelinjaku pojavi grabež, onda jednostavno suzite leta. Češljevi tokom zime i jeseni štite zajednicu od vanjskih nametnika, prije svega miševa.
Hrustić je na ideju za češljeve nadošao prije nekoliko godina. Vlasnik je firme za proizvodnju metalne galanterije, pa je tražio način kako da iskoristi najsitnije komade koji ostaju nakon izrade nekog većeg elementa.
- Počeo sam razmišljati kako bih mogao unaprijediti pčelarstvo – kaže inovator.
- Tada se rodila ideja za češljeve za leta.
Svjestan je, kaže, da sličnih proizvoda na tržištu već ima, ali je njegov patent napredniji od ostalih.
- Češljevi su napravljeni od pocinčanog lima. To ih čini otpornijim. Za pečalare koji to žele, češljeve mogu izraditi i od inoksa, ali to poskupljuje cijenu. Osim toga, kada se moji češljevi jednom fiksiraju na košnicu, skoro da ne postoji bojaz da se mogu deformisati. Transport košnica sa mojim češljevima, siguran je i na velike udaljenosti – kaže Hrustić, piše BH Pčelar.






KADA OTVARATI KOŠNICE

RADOVI NA PČELINJAKU Košnicu je najbolje otvarati ujutro od 9 do 11, i poslijepodne od 15 do 17 sati!

poslavi na pcelinjakuPČELARSKA PRAKSA, 28. avgust 2013. - Iskusni pčelari će kazati da pčele najmanje ubadaju ujutro između devet i 11 sati, te poslijepodne između 15 i 17 sati. Naravno, ukoliko su napolju povoljni meteorološku uslovi.
Ne preporučuje se košnicu otvarati u ranim jutarnjim, popodnevnim te predvečernjim satima.
Sada kada znamo ove podatke, onda pčelar treba da planira vrijeme tako da radove u košnici obavlja baš u periodu koji su preporučeni, dok ostalo vrijeme može iskoristiti za neke druge pčelarske aktivnosti.
No, da bi pčele bile manje agresivne prema pčelaru, nije dovoljno doći samo u „pravo vrijeme“. Potrebno je ispuniti i sljedeće uslove:
- Na pčelinjak ići istuširan, a ne oznojen
- Čista i kvalitetna odjeća
- Koristiti potpunu pčelarsku opremu: kompletno pčelarsko odijelo ili samo pčelarska bluza sa kapom, kvalitetna obuća, koja se ne kliže i koja čuva zglobove od uganuća, pčelarske rukavice, ili ruke namazati domaćim sirćetom, jer to odbija pčele...
- Izbjegavati parfeme ili kreme prije odlaska na pčelinjak
- Na pčelinjak treba ići smiren a ne uzrujan
- Prilikom skidanja krova, hranilice i vađenja ramova to raditi lagano, bez naglih pokreta i kuckanja
- Obavezno koristiti čist pčelarski nož, kvalitetno pripremljenu dimilicu koja se neće ugasiti u pola posla, stalak za ramove
- Mobitel ostaviti po strani
Potrebno je da pčelar sebi podesi ambijent tako da prilikom rada oko pčelinjih zajednica uživa. Ukoliko na pčelinjak idemo nepripremljeni, ako nam se dimilica često gasi, umjesto pčelarskog noža košnicu otvaramo improvoziranim predmetima, ljuti smo, kližemo se i potucamo oko košnica, to će unerovoziti prvo nas, a onda će i pčele biti mnogo agresivnije.
Alija Dolovac
    Alija Dolovac, jedan od najutjecajnijih bh. pčelara pčelinjaku
    uvijek prilazi sa dosta pažnje

PRIPREME PČELA ZA ZIMU

Priprema košnica za zimu

Pravo je vrijeme za veoma važan posao

Stižu hladniji dani
Popunjavanje rezervi hrane je od posebnog značaja za uspješno prezimljavanje pčelinjih društava. Konačno obračunavanje s varoom je takođe od velikog značaja. Pčelari moraju da utvrde ne  samo  kolike su zalihe hrane nego i kako je ona raspoređena. To se posebno odnosi na LR košnice jer se često dešava da zbog neodgovarajućih apitehničkih zahvata, ramovima u gornjem nastavku nedostaje odgovarajuća medna kapa – garant dobrog prezimljavanja. U takvim slučajevima svi ramovi sa dovoljno velikom mednom kapom oko legla grupišu u gornjem nasatvku, a u donjem ostaju samo ostaci meda i polena koji u toku septembra pčele obično same prenesu u gornji nastavak.
Pčelari, po ovom autoru, ostavljaju u prosjeku 15 do 16 kilograma meda po društvu, ali dobro raspoređenog,  i tako sigurno čekaju predstojeću zimu.
Veliki problem, pored rezervi hrane, su i bolesti pčela koje posljednjih godina uzimaju veliki danak na našim pčelinjacima. Upravo je septembar pravo vrijeme za odlučujući tretman protiv varoe, koja je i dalje najopasniji neprijatelj naše medonosne pčele. Obično se protiv ove bolesti koriste neki od akaricida koji moraju ostati izvijesno vrijeme u košnici. Zato je potrebno striktno poštovati uputstva registrovanih proizvođača lijekova. Da se uputstva nisu poštovala, potvrđuje sve čašća otpornost varoe na određene hemijske preparate – smatra Rašić.
Ukoliko se pregledom pčelinjaka  utvrdi nedostatak hrane ili pak, da je pčelinje društvo slabo, potrebno je odmah intervenisati. Nedostatak hrane eliminiše se prihranom šećernim sirupom. Odnos šećera i vode je 2:1. Obično se preporučuje da se sa prihranom ide dotle dok svaka košnica nema 15 do 16 kilograma meda, a sva slaba pčelinja društva se uklanjaju sa pčelinjaka.
Potrebno je, takođe, i postepeno sužavanje leta. Višak saća je neophodno adekvatno skladištiti i pravovremeno zaštititi od voskovog moljca.

субота, 14. септембар 2013.

ИНТЕРВИЈУ РАДИВОЈА МАКСИМОВИЋА

Imamo razvojnu perspektivu

Drugi pišu

Radivoje Maksimović
Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske mr Radivoje Maksimović dao je intervju „Poslovnim novinama“ iz Sarajeva. O aktuelnim pitanjima pčelarskog sektora razgovarao je sa urednicom ovog glasila Selmom Džinić. Intervju prenosimo u cijelosti.
- S obzirom na to da je med jedan od rijetkih proizvoda animalnog porijekla koji je na listi izvoza u EU, šta je, prema Vašem mišljenju, potrebno uraditi kako bi se ova šansa za pčealre iz RS i BiH što bolje iskoristila, odnosno povećali izvozni rezultati bh pčelara?
- Da bi se organizovao kvalitetan izvoz meda potrebno je prije svega obezbijediti dovoljne količine meda, a posebno je potrebno obezbijediti kvalitet i kontinuitet isporuke. Da bi se navedeni parametri ispoštovali smatram da nadležne institucije moraju da pruže daleko veću podršku pčelarstvu BiH. Podsticajne mjere moraju da budu daleko veće nego što su do sada bile.
Koja je vrsta pomoći, odnosno podrške najpotrebnija pčelarskom sektoru kako bi uspjeli povećati kapacitete, proizvesti kvalitetan med i ostvariti tržne viškove?
- Pčelarski sektor mora da dobije veću podršku za nabavku pčelarske opreme: košnica, opreme za centrifugiranje meda, opreme za selidbu pčela – prevozna sredstva, nabavka kvalitetnih lijekova itd. Posebno treba raditi na razvoju centara za selekciju i reprodukciju matica, koji se bave proizvodnjom i zaštitom autohtone pčele. Potrebno je jačati komercijalna pčelarska gazdinstva kroz posebne mjere podrške nadležnih institucija.
Da li raspolažete podacima kolika je godišnja proizvodnja meda u RS, te šta najviše utiče na prinose meda?
- Tačni podaci o proizvedenim količinama meda u RS ne postoje. Prema mnogim istraživanjima petogodišnji prosjek kreće se od 10 do 20 kg meda po košnici u zavisnosti od pčelarske regije. Primjera radi prosjek u posljednih pet godina na području Hercegovačke regije se kreće oko 10 kg dok je prinos na području Podkozarske, Krajiške, Dobojske, Semberijsko majevičke regije oko 20 kg/košnici.  Prema dostupnim podacima na području RS ima oko 150.000 košnica, dolazimo do podatka da je godišnja proizvodnja između 1.500 do 3.000 tona meda.
- Koliko se meda proizvedenog na godišnjem nivou u RS odnosi na izvoz?
- Bosna i Hercegovina je dobila mogućnost izvoza meda u aprilu 2013. godine. Iako je EU stavila med na listu proizvoda za izvoz, smatram da se na tome mora još poraditi. Prije svega mislim da se mora uspostaviti kvalitetan sistem kontrole od pčelinje košnice, prostorija za centrifugiranje meda, laboratorije, objekata za otkup i pakovanje meda itd.
Ova godina je na području RS bila solidna i sigurno su stvoreni određeni tržišni viškovi, o kojim se količinama radi mi za sada nemamo precizne podatke.
- Koji su najčešći problemi koji prate pčelarski sektor RS-a, te da li smatrate da proizvodnja meda ima razvojnu perspektivu?
- Postoji veliki broj problema, tu bih prije svega naveo sledeće:
● Klimatske promjene. Svjedoci smo zadnjih godina da su se klimatske prilike drastično promijenile. Za vrijeme cvjetanja glavnog medonosnog bilja (bagrema, žalfije itd), česta je pojava mraza, košnog perioda što značno umanjuje prinos meda. Sušna ljeta utiču da livadska paša za pčele potpuno izostane. Stari pčelari  zapamtili su vremena kada se to rijetko dešavalo, naprosto rijetke su bile godine da se ne izvadi 10 kg meda po košnici.
● Nekontrolisana sječa medonosnog bilja. Glavno medonosno bilje (bagrem, lipa) u sjevernim dijelovima RS i ljekovito medonosno bilje (žalfija, vrijesak, majčina dušica itd.) u južnim krajevima RS se nemilosrdno uništavaju od strane kompanija koje se bave izvozom drveta i proizvodnjom eteričnih ulja od ljekovitog medonosnog bilja.
● Prodaja meda sumnjivog porijekla. Prema informacijama sa terena na području RS i BiH postoji velika distribucija meda sumnjivog kvaliteta. To pokazuju i rezultati analiza koje je Savez udruženja pčelara RS uradio tokom 2011 godine.
● Sredstva za zaštitu zdravlja pčela, mali broj registrovanih lijekova, dostupni lijekovi sumnjivog kvaliteta i porijekla. Možemo reći neuređeno tržište lijekova za pčelarstvo.
● Finansijska sredstva. Pčelarstvu RS su potrebna veće finansijska podrška za ulaganja u objekte, opremu itd. Kreditne linije većini pčelara su nedostupne iako su dostupna kamatna stopa je jako nepovoljna. Moram da naglasim da je sektor pčelarstva RS u proteklom periodu imao redovnu finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede RS kroz mjere podsticaja.
Sektor pčelarstva na području RS i BiH sigurno ima razvojnu perspektivu. Netaknuta priroda, raznovrsnost medonosne flore, ekološki čista područja, veliki broj mladih ljudi je spremno da se bavi pčelarstvom. Sve navedeno pruža idelane uslove za razvoj sektora pčelarstva tako da pčelarstvo može i treba da bude jak faktor ekonomskog razvoja RS i BiH.

РЕГИСТРУЈТЕ СВОЈА ГАЗДИНСТВА

Pčelari, evidentirajte se!

Važno saopštenje
Obavezna evidencija
Savez udruženja pčelara Republike Srpske obaviješten je od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske da će samo nosioci poljoprivrednih gazdinstava moći ostvariti pravo na premiju za proizvodnju i uzgoj pčela (ne članovi domaćinstava iako su upisani u APIF-u).Svi pčelari moraju biti upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka u Republici Srpskoj. Upis je u toku, a obavlja se na osnovu važećeg Zakona o pčelarstvu, odnosno Pravilnika o načinu vođenja evidencije pčelara i pčelinjaka u Republici Srpskoj, koji je resorni ministarMiroslav Milovanović donio na osnovu Zakona.
Pravilnik o načinu vođenja evidencije pčelara i pčelinjaka u Republici Srpskoj objavili smo blagovremeno na našoj web straniciwww.suprs.info. Ukoliko ste tada propustili priliku da ga pročitate i upoznate se to možete pronaći na adresi http://www.suprs.info/2012/02/11/obrazac-za-upis-u-evidenciju-i-godisnja-prijava-broja-drustava/ i pročitajte ovaj podzakonski akt.
Kako smo informisani od Ljubinka Kecmana, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u najskorije vrijeme očekuje se izmjena Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaj za razvoj poljoprivrede i sela. Konkretno, očekuje se izmjena člana 13. stav (1) Pravilnika, o čemu će zainteresovani pčelari biti blagovremeno obaviješteni.

среда, 11. септембар 2013.

EKOLOŠKA BOJA ZA KOŠNICE

Boje koje su odobrile pčele    -    Apsolutno neškodljive

   Dobro je poznato svima koji makar ponešto znaju o pčelarstvu da je najveći deo opreme za ovu granu privrede, plemenitu nauku, veštinu i hobi, napravljen od drveta. Opremu bez koje se nijedan pčelinjak ne može zamisliti čine košnice sastavljene od drvenih sanduka popunjenih drvenim ramovima (okvirima) koji stoje u plodištu i medištu. Budući da je drvo materijal koji vremenom postaje porozan, prirodno je da ga je potrebno zaštiti od atmosferskih i drugih uticaja.
 
   Pri odabiru odgovarajuće boje, laka ili glazure kojim se košnice premazuju treba veoma pažljivo voditi računa da navedeni proizvod ne sadrži nikakve insekticide ili da na bilo koji način ne ugrozi pčele. Osim što ne sme biti otrovan, ovaj premaz ne bi trebalo ni na koji način da utiče na ponašanje pčelinjeg društva, što se može desiti u slučaju da premaz ima intenzivan miris. Ako se boje koriste za markiranje ulaza u košnicu ili njeno ukrašavanje, pčele ih moraju prepoznati i koristiti kao «svoje». Sem toga, korišćene boje ni u kom slučaju ne smeju da ostave tragove u pčelinjim proizvodima, prevashodno u medu i vosku.
 
    Zakonodavne vlasti propisuju različita ograničenja raznih primesa u tradicionalnom pčelarstvu i u zavisnosti od zemlje do zemlje, određeni pčelinji proizvodi mogu da steknu status organskih ili ekoloških, naravno uz rigorozne mere i praćenja.  Proizvodi koji sadrže insekticide moraju biti označeni i ne smeju se upotrebljavati u blizini pčela.
 
   Kao kompanija sa visoko razvijenom ekološkom svešću, Tikkurila je u svojim laboratorijama proizvela i patentirala posebne boje i premaze za zaštitu košnica koje zadovoljavaju najviše zdravstvene i ekološke standarde. Kroz različite baterije testova i višegodišnja istraživanja i praćenja rezultata u radu sa pčelama, razvili su boje i lakove koje su odobrile same pčele. Posebna serija premaza pod nazivom Beutenschutz (“zaštita košnica”) potvrdila je svoja izuzetna svojstva kako u laboratorijskim istraživanjima, tako i u istraživanjima na terenu jer se pokazalo da pčele odlično reaguju na njih. Ili, tačnije: ne reaguju uopšte.
 
   Prisustvo Tikkurila premaza iz serije Beutenschutz na i u košnicama ni na koji način ne utiče na životni vek pčelinjih društava niti na kvalitet njihovih proizvoda. Pčelinja društva u košnicama tretiranim zaštitnim premazima Beutenschutz ponašaju se identično kao i ona koja žive u košnicama koje nisu zaštićene, odnosno – razmnožavanje i rast društava se odvija istim tempom, a nije zabeležena ni povećana smrtnost u leglima.
 
   U eri kada ekologija prestaje da bude trend i, nažalost, postaje nužnost sve više se mora voditi računa o proizvodima koji se koriste u svim segmentima života, a naročito kad je reč o onima koji direktno ili indirektno utiču na materije koje unosimo u organizam. Tikkurila Beutenschutz premazi garantuju prirodnost okruženja za pčele i za korisnike njihovih proizvoda.

ИЗВРШЕНА КОНТРОЛА БРОЈНОСТИ ДРУШТАВА ПРИЈАВЉЕНИХ ЗА ПОДСТИЦАЈ

Дана 10. 09. 2013. године  на подручју општине  Теслић извршена је контрола  бројности пчелињих друштава пријављених Министарству за пољпоривреду као  основ за подстицај  у 2013. години.  Комисија у сатаву :
1.Слкавко Станић - секретар савеза
2.Горан Мерћеп - координатор за добојску регију
3.Светислав Николић - предсј. удружења пчелара Теслић,
   а на захтјев министарства за пољопривреду  методом  случајних узорака обишла је пчелињаке на подручју општине Теслић и констатовала  затечено стање.

APIMONDIJA 2013

U susret 43. Međunarodnom kongresu Apimondije u Kijevu

Apimondia 2013
Od 29. septembra do 4. oktobra ove godine glavni grad Ukrajine Kijev biće domaćin najvećeg skupa pčelara svijeta – 43. Međunarodnog kongresa Apimondije – svjetske pčelarske organizacije. U okviru ovog velikog skupa predviđene su i brojne prateće manifestacije. Jedna od njih, koja će sigurno privući veliku pažnju, biće izbor najboljeg meda na svijetu.
Ocjenjivanje meda i pčelarske manifestacije imaju važnu ulogu u razvoju pčelarskog sektora na svim merdijanima. Sve se radi s ciljem da se unaprijede standardi kvaliteta meda i drugih pčelinjih proizvoda, koji se pojavljuju na tržištu. Na taj način se podiže u javnosti svijest o važnosti pčela.
Izbor najboljeg meda na svijetu obaviće se peti put. Prvi put to je rađeno 2005. godine na 39. kongresu Apimondije u Dablinu. Organizacioni odbor ovogodišnjeg kongresa pozvao je sve pčelare, pčelarske stručnjake, pčelarske entuzijaste da sudjeluju u jednoj od tri kategorije takmičenja.
Prva predstavlja komercijalni razred – trgovačku kategoriju i u toj disciplini takmičiće se proizvođači i distributeri meda iz cijelog svijeta. Prijave za ovu takmičarsku kategoriju odnose se na deklarisane proizvode koji imaju potvrdu o kvalitetu i sigurnosti dobivenu od međunarodno verifikovane laboratorije. Najbolje ocijenjeni med službeno će nositi naziv „Najbolji med na svijetu“ i to priznanje će moći da koristi u marketinške svrhe.
Druga takmičarska kategorija je medalja za najbolji pčelarski eksponat (vrednuje se ne samo kvalitet nego sveukupni utisak). Nagrađeni će imati pravo da stave na svoju etiketu prestižnu oznaku – medalju Apimondije, što će svakao u velikoj mjeri uticati na marketinške aktivnosti dobitnika priznanja.
I na kraju je individualna kategorija za vlasnike manjih pčelarskih firmi, koji će moći da prijave proizvode sa svojih pčelinjaka i to tri izvorna proizvoda – med, vosak i pčelarski eksponat, ali samo dolaze u obzir proizvodi iz prošle kalendarske godine.
U Kijevu će se prvi put organizovati i takmičenje pod nazivom „Za mlađe od 18“ gdje će mladi moći da je takmiče sa slikama, fotografijama i sl.
O regularnosti svih takmičenja na Kongresu u Kijevu brinuće se ekipa od 36 afirmisanih stručnjaka iz 20 zemalja, a ne čelu je Margaret Davies iz Velike Britanije.
Prijave za takmičenja mogu se podnositi najkasnije do 15. septembra. S pravom se treba nadati da će i neko od uglednih pčelara iz Republike Srpske da konkuriše za neku od nagrada. Zašto da ne?

недеља, 8. септембар 2013.

Одржана сједница управног одбора Савеза

Četvrta sjednica Upravnog odbora Saveza udruženja pčelara Republike Srpske
SUPRS
Trebinje je bilo domaćin posljednje sjednice Upravnog odbora Saveza udruženja pčelara Republike Srpske. U radu ovog skupa pored predsjednika mr Radivoja Maksimovića učestvovali su članovi:Slavko Stanić, Slaviša Knežević, Blažo Vujović, Dragomir Vujković, Milorad Čeko, Novak Đurić i Božo Kakuća. Jedini je odsustvovao Goran Merćep. U radu sjednice učestvovao je i Obrad Ninković,predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara Republike Srpske.
Na dnevnom redu bila su uglavnom pitanja tekućeg karaktera: Inforamcija o do sada uplaćenoj članarini za 2013. godinu, Informacija o dugovanjima i finansijskom stanju Saveza, Inforamcija o aktivnostima i radu Saveza, Informacija o implementaciji međunarodnih projekata u Savezu te tekuća pitanja.
Prema podacima koje je saopštio Slavko Stanić, sekretar Saveza, do 15. avgusta ove godine članice Saveza su uplatile članarinu u visini od ukupno 12.000,00 konvertibilnih maraka. Od ukupno 55 članica obaveze po osnovu članarine izmirilo je njih 26. Podsjetimo se, finansijskim planom za tekuću godinu predviđeni su prihodi po osnovu članarine u visini od 35.000,00 konvertibilnih maraka.  Naplata je, dakle, usporena i ona ugrožava normalno funkcionisanje Saveza.
Ovom prilikom članovima Upravnog odbora je podnijeta detaljna informacija o ukupnim dugovanjima Saveza prema članovima organa Saveza koji iznose oko 16.000,00 konvertibilnih maraka. Dugovanja prema dobavljačima i drugim licima su sa 15. avgustom o. g. izmirena, što je podatak vrijedan pažnje.
Predsjednik Saveza mr Radivoje Maksimović je podnio detaljnu informaciju o aktivnostima koje su vođene u toku ove godine ili se pripremaju, a u skladu su sa Programom rada Saveza za tekuću godinu, koji je usvojen na sjednici Skupštine u Banja Luci. On je posebno naglasio značaj i ozbiljnost predstojeće naučnog skupa u Banja Luci. Ovaj simpozijum treba da se održi početkom novembra i na njegovoj organizaciji se ne smije zatajiti s obzirom da se radi o skupu koji će imati međunarodnu dimenziju i okupići izuzetno značajne ličnosti iz oblasti pčelarstva.
U nastavku rada sjednice predsjednik Maksimović je detaljno informisao Upravni odbor o projektima koji su u fazi dogovaranja ili su već dogovoreni sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, “Agroterom” iz Holandije i drugim. Dogovoreno je da se sačini detaljan pregled pojedinih projekata i predstojećih aktivnosti i dostavi članovima Upravnog odbora, kako bi se i oni angažovali na  konkretnoj realizaciji u svojim regijama.

петак, 6. септембар 2013.

ISPLAĆENA SREDSTVA ZA PODSTICAJ

Административна служба Скупштине општине Теслић је 30. 08. 2013. године је реализовала одлуку Скупштине о исплати подстицаја у пчеларству. Наведеног дана је извршена уплата подстицаја пчеларима у цијелости. Напоминјемо да се средства односе на подстицај за прошлу годину а да су исплаћена средтва 10 км по једном пчелинјем друштву.