ŠEĆERNI SIRUP - KOLIKO JE BEZBEDNA HRANA ZA PČELE

HMF u šečernom sirupu

Piše: Dr Violeta Santrač dvm

Da li ste sigurni da vaše pčele žele prihranu sa šećernim sirupom koji sadrži 208, 4 mg/kgHydroxymethylfurfurala ( HMF)

Ishrana

Za proizvode koji se deklarišu kao hrana za pčele u Republici Srpskoj ne postoje propisani standardi koji ih svrstavaju u kategoriju „hrane za životinje“ te kao takvi ne pripadaju i ne podliježu obaveznoj veterinarskoj inspekciji što znači i obaveznim nezavisnim laboratoriskim ispitivanjima kvaliteta i bezbjednosti proizvoda. Obzirom da sve komponente ili smješe stočne hrane, kojima se se hrane životinje koje daju proizvode koji se koriste kao namirnice za ishranu ljudi, trebaju i moraju biti pod kontrolom, nadamo se da će ovaj uočeni nedostatak u vremenu koje dolazi biti prepoznat kao od pčelara tako i kod odgovornih iz veterinarskog i agronomskog servisa.

U vremenu kada je proizvodnja, distribucija i prodaja hrane za pčele (a svakako što nije nektar ili medljikovac) u najmanju ruku“ posao koji cvjeta“,postavlja se pitanje i o standardima proizvodnje i kontrole istih proizvoda obzirom na fizičko-hemijske komponente, mikrobiološku ispravnost ili još više kontrole istih na rezidue pesticida, makro i mikro hemijskih elemenata i mikotoksina. Koliko da se se ovo čini komplikovano treba reći da će biti neizostavno, ali je samo pitanje vremena kada će to zakonodavci koji uređuju ovu oblast prepoznati. Do tada pčelari bi morali uzeti u obzir i neke bitne činjenice.

Prateći već neko vrijeme izbor proizvoda koje se nude na tržištu regiona (ali i EU i SAD), a učestvuju u ishrani pčela, otkrivaju se sve značajnije informacije o tome kako bi za dobrobit pčela bilo korisno da se ovakvi proizvodi, (koje kod nas svako deklariše kako misli da je najbolje kako bi na taj način umirio i svoju savjest i savjest kupca i tako izdaje deklaraciju po ko zna kakvom standardu i sa uglavnom nikakvom obavezom odgovornosti) navela me je da ovo pokušam aktuelizovati.

Za potrebe vlastitog pčelinjaka i sa željom da saznam šta će to jesti moje dobre pčele, ispitala sam uzorak tek kupljenog šećernog sirupa (neću ga imenovati). Tražila sam samo bitne hemijske analize ali mi je najbitnija bila količina HMF-a. Napominjem, ovakvi sirupi nemaju standard za koncentraciju HMF-a, jer se ranije rijetko i/ili nikako uzimalo za bitno da se uopšte kontroliše sastav hraniva za pčele. Jedna od većih stigmi u pčelarstvu je ta da se pčele za različite potrebe moraju hraniti u različitim pripravcima kako bi im se omogućio normalan razvoj i opstanak.

Šećerni sirup o kom govorim, proizvod prehrambeno hemijske industrije koja preradom kukuruza dobiva sirupe koji se dalje koriste za proizvodnju napitaka ili drugih konditorskih proizvoda. Osim toga, ovo nje sirup koji se dobije iz šećera kome je osnova sećer iz šećerne repe ili trske nego je polazna supstanca kukuruzni skrob. U zapadnoj literaturi ovaj sirup bi se mogao na osnovu utveđenog nivoa fruktoze nazvati HFCS (visoko fruktozni kukuruzn sirup). Kada bi ovaj sirup imao više glukoze u odnosu na fruktozu zvao bi se (HGCS) ili visoko glukozni kukuruzni sirup. Inače ovi sirupi su na teritoriji SAD u svakodnevnoj upotrebi kao izvori šećera za pripremu hrane i pića i postoji veći broj navoda o njihovoj štetnosti Dobiveni rezultati analiza (izvještaj o laboratorijskom ispitivanju 310-569/2014) teško se može dovesti u vezu sa proizvođačkom deklaracijom ne samo zbog različitosti urađenih analiza, već i zbog razlika u analitičkim rezultatima, tako da to treba imati u vidu. Preporučeno zagrijavanje sirupa je za deklarisani standard još veća štetnost jer je dokazano da se  koncentracija HMF-a sa zagrijavanjem šećernih rastvora samo povećava

Koliko može ojačati pčele proizvod za kog smo dokazali prisustvo HMF-a u koncentraciji 208, 4 mg/kg ostaje da vide oni koji će hraniti pčele ovakvim sirupom. Ja lično nikako ne bih voljela opteretiti digestivni trakt pčele sa nečim za što se zna da u tim koncentracijama ne postoji u prirodnoj hrani za pčele.

Različiti stu razlozi slabljenja, nevitalnosti ili uginjavanja pčelinjih zajednica u svijetu. Uzročnici dokazanih gubitaka su multifaktorijalni: polucija patogenima, ograničeni genetski kapaciteti, klimatske promjene, GMO, toksini u poljoprivredi. Kada bi se samo malo osvrnuli na onu staru uzrečicu da “zdravlje na usta ulazi“ možda bi u ishrani pčela neprirodnim supstanncama mogli vidjeti jedan od ne manje bitnih razloga nedovoljno vitalnih pčela. Evolucijski pčele se nisu hranile sa današnjim izvorima vještačkih hraniva a vrijeme adaptacije za iste je prekratko i nejasno običnom oku posmatrača sudbine pčelinje zajednice danas. Kako prihvatiti da su npr. nozema ili virusi ili varoa mnogo značajniji faktori od ovih novih direktnih alimentarnih insulta modernog pristupa prihrane pčela. U svakom slučaju narušen je odnos homeostaze socijalnog organizma kakav je pčelinja zajednica. Odnos doze i efekta HMF-a je proučavan ali su dosadašnja saopštenja nekako nejasna i upućuju više u naučne nego u praktične svrhe .

Znajući da je izvor sirovine kukuruz, a imajući u vidu izazov poznavanja bar najosnovnijeg statusa mikotoksina u sirupu uradili smo i dokaz prisustva ukupnih alfatoksina i posebno aflatoksin B1 pomoću ELISA testa i utvrdili da se koncentracija ovih supstanci nalazi ispod onih propisanih za kvalitet mlijeka, jer i za ovu analizu nije uspostavljen parametar u kvalitetu hrane za pčele.

Važno je dodati da navedeni primjer nije imao za cilj da obezvrijedi proizvodnju preduzeća (XY) Poznato je da je količina ove hrane za pčele zanemarljiv dio njihove proizvodnje sirupa. Oni su se samo u jednom momentu našli na usluzi pčelarima i ponudili im proizvod koji je na osnovu njihove pretpstavke bio dobar. Ono što jeste razlog pisanja je potreba da se stavi do znanja da postoje načini kako bi svi u sistemu držanja, ishrane i zdravlja pčela trebali biti mnogo više uljučeni u razumjevanje onoga čime se bave. Mislim da neću pretjerati ako kažem da treba više istraživanja u oblasti pčelarstva i više strogoće u oblasti zakonodavstva kojim se reguliše najznačajniji entomofilni polinatorski servis današnjice

Tabela 1. Deklarisane i analizirane vrijednosti šećernog sirupa

Sirup (XY) -hrana za pčele	Deklarisana vrijednost od strane proizvođača	Rezultati analiza u VIRSVB
suva materija	70%	85%
voda	-	15%
pH	4 do 5	3,65
kiselost	-	3,5
saharoza	-	5,11%
redukujući šećeri	-	60,90%
viši šećeri	do 3%	-
HMF	-	208,4 mg/kg
glukoza	25 do 32%	-
fruktoza	50 do 55 %	-
disaharidi	10 do 20%	-

Dozvoljena količinaHMF za med je 40 mg/kg. To je gornja granica za koju se smatra da je smije imati med (Bogdanov et all, 1997). Kolika je ona u hranivima za pčele .pokazaće skorija budućnost.