I
Prošlog vikenda Banja Luka je bila pčelarska prijestonica Balkana. Zahvaljujući temama koje su obrađene i pitanjima koje je ovaj skup pokrenuo, on će sigurno imati evropski, ako ne i svjetski značaj. Prvo naučno-stručno savjetovanje pčelara Republike Srpske, koje je 2. i 3. novembra o. g. održano u koncertnoj dvorani Banskog dvora u Banja Luci, okupilo je eminentne stručnjake i naučnike koji su zajedno sa pčelarima pokušali da prepoznaju probleme sa kojima se savremeno pčelarstvo susreće ted a definišu konfliktne situacije u savremenom pčelarstvu, kao i načine za prevazilaženje nekih problema, koji se postavljaju pred pčelare u narednom periodu.
Moderatori na ovom skupu bili su: Obrad Ninković, predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, dr Violeta Santrač, Veterinarski institute Republike Srpske “Dr Vaso Butozan” Banja Luka i mr Goran Mirjanić, Poljoprivredni fakultet Banja Luka.
Na svečanom otvaranju učesnicima ovog impozantnog skupa prvi se obratio predstavnik Grada Banja Luka, a Savjetovanje je otvorio gospodin Zoran Kovačević, pomoćnik ministra poljoprivrede, šuamrstva i vodoprivrede Republike Srpske. Poslije pozdravnog obraćanja mr Radivoja Maksimovića, predsjednika Saveza udruženja pčelara Republike Srpske uslijedilo je obraćanje gospodina Gilles Ratije-a, predsjednika Apimondije, koji je prezentirao materijal pod nazivom “Aktuelna situacija u svjetskom pčelarstvu zahtijeva tržišta, standarde kvaliteta – izazovi i mogućnosti”. Poseban akcenat stavljen je na opasnost od širenja GMO proizvodnje u poljoprivredi i štetnog uticaja nekih generacija pesticide i herbicida na pčele.
Odmah poslije toga dr Antonio Nanetti iz Italije održao je vrlo interesantno predavanje o kontroli varoe i tetmanu oksalnom kiselinom. Za većinu prisutnih mnogi izneseni podaci o koncentaciji oksalne kiseline u rastvoru (100 g na jedan litar vode i jedan kilogram šećera – ukupno oko 1,6 – 1,7 litara, što je za oko dva puta više od dosadašnje primjene na ovim prostorima) i načinu primjene i u vrijeme ljeta su bili novost.
Pažnju učesnika Savjetovanja privuklo je i izlaganje Franca Šljivica iz Slovenije koji je govorio o mogućnostima razvoja pčelarskog turizma.
Uslijedila je pauza tokom koje su gosti u holu Banskog dvora mogli da konzumiraju med i domaću rakiju iz Raznih krajeva Srpske, a nakon pauze dr Claudia Carrido iz Njemačke održala je izuzetnu prezentaciju o vrlo komplikovanom odnosu apikulture i poljoprivrede. Iz njenog izlaganja ostao je posebno upečatljiv izraz koji je najveći broj učesnika Savjetovanja prvi put čuo: „zelena pustinja“, koji govori o zastrašujućim i za pčele pogubnim metodama i novim pristupima u poljoprivrednoj proizvodnji, tako da poslije njenog predavanja svima postaje kristalno jasno zašto u SAD-u i Evropi nestaju kolonije pčela.
Prisutnima su se predsatvili i cijenjeni gosti: Boštjan Noč, predsjednik Čebelarske zveze (Pčelarskog saveza) Slovenije, dr med Rodoljub Živadinović, predsjednika Saveza pčelarskih organizacija Srbije, Sulejman Alijagić, predsjednik Pčelarskog saveza Unsko-sanskog kantona, a bili su i predstavnici pčelara zapadne Hercegovine a predsjednikom Saveza pčelara „Kadulja“Zdravkom Konjevodom, pčelari Zenice te brojni pčelari iz svih krajeva Republike Srpske.
Pčelare Višegrada na ovom Savjetovanju predstavljalo je ukupno pet pčelara od kojih su bile i dvije žene, a u Banja Luku su stigle zahvaljujući značajnoj pomoći Opštine Višegrad i njenog načelnika Slaviše Miškovića, koji su platili troškove puta i smještaja za svoje predsatvnike.
U popodnevnim satima odražn je Okrugli sto, a teme su bile:
1. Konfliktne situacije u savremenom pčelarstvu – kako dalje?
2. Perspektive pčelarstva Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,
3. Kako motivisati budućeg pčelara.
Okrugli sto kojim su modelirali Zoran Kovačević, dr Violeta Santrač, Dr sci Zlatko Tomljanovićiz Zagreba i Gilles Ratia, prepoznao je mnoge probleme savremenog pčelarstva, a od kojih posebno vrijedi naglasiti:
- neuređenost tržišta sredstvima za zaštitu pčela, hranom za pčele i satnim osnovama,
- nepostojanje standarda za hranu za pčele i satne osnove, kako kod nas tako i u zemljama EU i SAD, što predstavlja veliki problem savremenog pčelarstva jer ima direktan uticaj na kvalitet pčelinjih proizvoda.
GMO proizvodnja je posebna priča, koja bi tražila mnogo širu i obilniju, studiju, analizu i diskusiju. Zbog svega ovoga potpuno slobodno može se ocijeniti da je ovaj skup pokranuo značajna ne samo regionalna, nego i evropska pa i svjetska pitanja, što mu daje još veći značaj.
Drugi dan ovog naučno-stručnog skupa prisdružili su se i predstavnici pčelara iz Makedonije, adoc. Dr Aleksandar Uzunov prezentiao je „Savremeni pristup proizvodnji matica“ sa posebnim osvrtom na selekcijske metode. Buran aplauz izazvao je samom najavom svoje prezentacije kada je rekao da će govoriti makedonsko-slovensko-srpsko-hrvatsko-crnogorsko-bosanskim jezikom.
Dr Violeta Santrač predstavila je značajne rezultate svog rada na zdravstvenoj zaštiti pčela i „Šta smo sve uradili do sada i šta još treba uraditi da se zadovolje zahtjevi kvalitetne zaštite pčela“. Posebno je naglasila slabu saradnju pčelara i udruženja pčelara na prikupljanju podataka za projekt „Kolos“, gdje su posebno pohvaljena udruženja iz Višegrada i Prijedora.
Poslije pauze mr Goran Mirjanić predstavio je svoj rad na temu „Organsko pčelarenje“, a prof dr Nebojša Nedić upoznao je prisutne o metodama rada za postizanje visokih prinosa u pčelarstvu.
Nakon sumiranja zaključaka oba dana rada, zatvoren je ovaj vrlo značajan skup, sigurno najveći do sada u Bosni i Hercegovini, od rata do danas.
Opšti utisak je da za ovoliko interesantnih tema bilo premalo dva dana da bi se sve dovoljno kvalitetno elaboriralo, a od posebnog značaja je da su u pitanju goruća pitanja prepoznata i pokrenuta, a spoj nauke i prakse će na kraju sigurno donijeti rezultate. Drugi nedostatak ovog skupa je nedovoljna medijska promocija, jer i pored mnoštva novinarskih ekipa u elektronskim i pisanim medijima gotovo da i nije bilo informacija o ovom značlajnom skupu. Jer, oko pčela i pčelarstva prelamaju se mnogi interesi, a uticaj farmaceutskih i drugih lobija je ogroman.
PČELARSKA PRAKSA, 28. avgust 2013. - Iskusni pčelari će kazati da pčele najmanje ubadaju ujutro između devet i 11 sati, te poslijepodne između 15 i 17 sati. Naravno, ukoliko su napolju povoljni meteorološku uslovi.
