Imamo razvojnu perspektivu
Drugi pišu
Radivoje Maksimović
Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske mr Radivoje Maksimović dao je intervju „Poslovnim novinama“ iz Sarajeva. O aktuelnim pitanjima pčelarskog sektora razgovarao je sa urednicom ovog glasila Selmom Džinić. Intervju prenosimo u cijelosti.
- S obzirom na to da je med jedan od rijetkih proizvoda animalnog porijekla koji je na listi izvoza u EU, šta je, prema Vašem mišljenju, potrebno uraditi kako bi se ova šansa za pčealre iz RS i BiH što bolje iskoristila, odnosno povećali izvozni rezultati bh pčelara?
- Da bi se organizovao kvalitetan izvoz meda potrebno je prije svega obezbijediti dovoljne količine meda, a posebno je potrebno obezbijediti kvalitet i kontinuitet isporuke. Da bi se navedeni parametri ispoštovali smatram da nadležne institucije moraju da pruže daleko veću podršku pčelarstvu BiH. Podsticajne mjere moraju da budu daleko veće nego što su do sada bile.
- Koja je vrsta pomoći, odnosno podrške najpotrebnija pčelarskom sektoru kako bi uspjeli povećati kapacitete, proizvesti kvalitetan med i ostvariti tržne viškove?
- Pčelarski sektor mora da dobije veću podršku za nabavku pčelarske opreme: košnica, opreme za centrifugiranje meda, opreme za selidbu pčela – prevozna sredstva, nabavka kvalitetnih lijekova itd. Posebno treba raditi na razvoju centara za selekciju i reprodukciju matica, koji se bave proizvodnjom i zaštitom autohtone pčele. Potrebno je jačati komercijalna pčelarska gazdinstva kroz posebne mjere podrške nadležnih institucija.
- Da li raspolažete podacima kolika je godišnja proizvodnja meda u RS, te šta najviše utiče na prinose meda?
- Tačni podaci o proizvedenim količinama meda u RS ne postoje. Prema mnogim istraživanjima petogodišnji prosjek kreće se od 10 do 20 kg meda po košnici u zavisnosti od pčelarske regije. Primjera radi prosjek u posljednih pet godina na području Hercegovačke regije se kreće oko 10 kg dok je prinos na području Podkozarske, Krajiške, Dobojske, Semberijsko majevičke regije oko 20 kg/košnici. Prema dostupnim podacima na području RS ima oko 150.000 košnica, dolazimo do podatka da je godišnja proizvodnja između 1.500 do 3.000 tona meda.
- Koliko se meda proizvedenog na godišnjem nivou u RS odnosi na izvoz?
- Bosna i Hercegovina je dobila mogućnost izvoza meda u aprilu 2013. godine. Iako je EU stavila med na listu proizvoda za izvoz, smatram da se na tome mora još poraditi. Prije svega mislim da se mora uspostaviti kvalitetan sistem kontrole od pčelinje košnice, prostorija za centrifugiranje meda, laboratorije, objekata za otkup i pakovanje meda itd.
Ova godina je na području RS bila solidna i sigurno su stvoreni određeni tržišni viškovi, o kojim se količinama radi mi za sada nemamo precizne podatke.
- Koji su najčešći problemi koji prate pčelarski sektor RS-a, te da li smatrate da proizvodnja meda ima razvojnu perspektivu?
- Postoji veliki broj problema, tu bih prije svega naveo sledeće:
● Klimatske promjene. Svjedoci smo zadnjih godina da su se klimatske prilike drastično promijenile. Za vrijeme cvjetanja glavnog medonosnog bilja (bagrema, žalfije itd), česta je pojava mraza, košnog perioda što značno umanjuje prinos meda. Sušna ljeta utiču da livadska paša za pčele potpuno izostane. Stari pčelari zapamtili su vremena kada se to rijetko dešavalo, naprosto rijetke su bile godine da se ne izvadi 10 kg meda po košnici.
● Nekontrolisana sječa medonosnog bilja. Glavno medonosno bilje (bagrem, lipa) u sjevernim dijelovima RS i ljekovito medonosno bilje (žalfija, vrijesak, majčina dušica itd.) u južnim krajevima RS se nemilosrdno uništavaju od strane kompanija koje se bave izvozom drveta i proizvodnjom eteričnih ulja od ljekovitog medonosnog bilja.
● Prodaja meda sumnjivog porijekla. Prema informacijama sa terena na području RS i BiH postoji velika distribucija meda sumnjivog kvaliteta. To pokazuju i rezultati analiza koje je Savez udruženja pčelara RS uradio tokom 2011 godine.
● Sredstva za zaštitu zdravlja pčela, mali broj registrovanih lijekova, dostupni lijekovi sumnjivog kvaliteta i porijekla. Možemo reći neuređeno tržište lijekova za pčelarstvo.
● Finansijska sredstva. Pčelarstvu RS su potrebna veće finansijska podrška za ulaganja u objekte, opremu itd. Kreditne linije većini pčelara su nedostupne iako su dostupna kamatna stopa je jako nepovoljna. Moram da naglasim da je sektor pčelarstva RS u proteklom periodu imao redovnu finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede RS kroz mjere podsticaja.
Sektor pčelarstva na području RS i BiH sigurno ima razvojnu perspektivu. Netaknuta priroda, raznovrsnost medonosne flore, ekološki čista područja, veliki broj mladih ljudi je spremno da se bavi pčelarstvom. Sve navedeno pruža idelane uslove za razvoj sektora pčelarstva tako da pčelarstvo može i treba da bude jak faktor ekonomskog razvoja RS i BiH.
Нема коментара:
Постави коментар